Primjer 1:
U ovom C++ kodu uključene su datoteke zaglavlja 'iostream' i 'cmath'. Datoteka zaglavlja 'iostream' treba izvesti operacije ulaza\izlaza korištenjem funkcija cin\cout jer su te funkcije definirane u datoteci zaglavlja 'iostream'. Ovdje se dodaje datoteka zaglavlja 'cmath' za izvođenje matematičkih operacija na podacima. 'namespace std' nalazi se ispred. Zatim se dodaje kod vozača koji je 'main()'. Ispod toga koristimo 'num' s tipom podataka 'float'. Vrijednost 'num' koju smo ovdje postavili je '4,6'.
Zatim dodajemo funkciju “cout()” koja ispisuje podatke koje smo unijeli u nju. Prvo prikazujemo float broj koji smo prethodno inicijalizirali. Zatim koristimo funkciju “floor()” i prosljeđujemo “num” kao argument ove funkcije “floor()”. Također ispisujemo rezultat nakon primjene funkcije “floor()”.
Kod 1:
#include
#include
korištenjem imenski prostor std ;
int glavni ( )
{
plutati na jedan = 4.6 ;
cout << 'Broj je' << na jedan << endl ;
cout << 'Pod ovog broja je: ' << kat ( na jedan ) << endl ;
povratak 0 ;
}
Izlaz:
U ovom izlazu, broj je '4,6'. Ali kada primijenimo metodu “floor()”, ona daje rezultat “4”. Ovo pokazuje da metoda “floor()” vraća broj koji je manji ili jednak zadanom broju.
Primjer 2:
Ovdje uključujemo dvije datoteke zaglavlja pod nazivom 'iostream' i 'cmath'. Zatim postavljamo “namespace std” i deklariramo funkciju “main()”. Nakon toga deklariramo četiri varijable s tipom podataka “float”. Ove varijable nazivaju se “num_1”, “num_2”, “num_3” i “num_4”. Dodjeljujemo “4.9” “num_1”, “-6.4” “num_2”, “5.1” “num_3” i “8” “num_4”. Zatim primjenjujemo funkciju “floor()” na varijablu “num_1” i ispisujemo vrijednost kao i rezultat koji smo dobili nakon primjene funkcije “floor()” na ovaj broj. Na isti način ispisujemo sve vrijednosti i rezultat tih vrijednosti koje smo dobili iz funkcije “floor()” stavljajući ih u ovu funkciju kao njen argument.
Kod 2:
#include#include
korištenjem imenski prostor std ;
int glavni ( )
{
plutati num_1, num_2, num_3, num_4 ;
broj_1 = 4.9 ;
broj_2 = - 6.4 ;
broj_3 = 5.1 ;
broj_4 = 8 ;
cout << 'Prvi broj je' << broj_1 << ' i njegov kat je ' << kat ( broj_1 ) << endl ;
cout << 'Drugi broj je' << broj_2 << ' i njegov kat je ' << kat ( broj_2 ) << endl ;
cout << 'Treći broj je' << broj_3 << ' i njegov kat je ' << kat ( broj_3 ) << endl ;
cout << 'Četvrti broj je ' << broj_4 << ' i njegov kat je ' << kat ( broj_4 ) << endl ;
povratak 0 ;
}
Izlaz:
Vrijednost '4,9' vraća '4' nakon primjene funkcije 'floor()'. Zatim stavljamo '-6,4' u ovu funkciju 'floor()' i ona vraća '-7' kao što je prikazano u nastavku. Rezultat broja “5.1” je “5” nakon primjene metode “floor()”. Isti rezultat prikazan je jer '8' vraća '8' kao donju vrijednost:
Primjer 3:
Ovdje primjenjujemo funkciju “floor()” na cjelobrojne vrijednosti. Prvo, inicijaliziramo cjelobrojne varijable pod nazivom “value_1” i “value_2”. “Vrijednost_1” inicijalizirana je s “5”, a “vrijednost_2” inicijalizirana s “-8”. Nakon ovoga, postavljamo “cout” gdje dodajemo funkciju “floor()” u kojoj prosljeđujemo “value_1” u prvoj izjavi “cout”. U sljedećem 'cout' koristimo 'floor()' gdje prosljeđujemo 'value_2' kao parametar. Sada primjenjuje funkciju “floor()” na te vrijednosti i ispisuje ih na zaslonu.
Kod 3:
#include#include
korištenjem imenski prostor std ;
int glavni ( )
{
int vrijednost_1, vrijednost_2 ;
vrijednost_1 = 5 ;
vrijednost_2 = - 8 ;
cout << 'Prvi cijeli broj je ' << vrijednost_1 << ' i njegov kat je ' << kat ( vrijednost_1 ) << endl ;
cout << 'Drugi cijeli broj je ' << vrijednost_2 << ' i njegov kat je ' << kat ( vrijednost_2 ) << endl ;
povratak 0 ;
}
Izlaz:
Ovaj rezultat pokazuje da vrijednost '5' daje '5' nakon izračuna funkcije 'floor()', a '-8' daje '-8' kao vrijednost nakon primjene funkcije 'floor()'.
Primjer 4:
Ovdje primjenjujemo funkciju “floor()” na vrijednosti tipa podataka “double”. Ovdje također uključujemo datoteku zaglavlja 'iomanip' koja pomaže u korištenju funkcije 'setprecision()' jer je ova funkcija deklarirana u ovoj datoteci zaglavlja. Zatim moramo upotrijebiti ovu funkciju u našem kodu. Sada inicijaliziramo varijable “d_1”, “d_2” i “d_3” s vrijednostima. Zatim, imamo “cout” u koji upisujemo “setprecision()” koji pomaže u dobivanju točne vrijednosti broja tipa podataka “double” sa potrebnim brojem decimalnih mjesta. Ovdje prosljeđujemo “10” kao njegov parametar. Zatim ispisujemo vrijednosti, primjenjujemo funkciju “floor()” na te vrijednosti i ispisujemo ih.
Kod 4:
#include#include
#include
korištenjem imenski prostor std ;
int glavni ( )
{
dvostruko d_1 = 4,99986399 , d_2 = - 6,9612499 , d_3 = 9,00320 , d_4 = 3 000 000 ;
cout << setprecision ( 10 ) << 'Prva dvostruka vrijednost je ' << d_1 << ' & kat je: ' << kat ( d_1 ) << endl ;
cout << setprecision ( 10 ) << 'Druga dvostruka vrijednost je ' << d_2 << ' & kat je: ' << kat ( d_2 ) << endl ;
cout << setprecision ( 10 ) << 'Treća dvostruka vrijednost je ' << d_3 << ' & kat je: ' << kat ( d_3 ) << endl ;
cout << setprecision ( 10 ) << 'Četvrta dvostruka vrijednost je ' << d_4 << ' & kat je: ' << kat ( d_4 ) << endl ;
povratak 0 ;
}
Izlaz:
Ovdje se prikazuju vrijednosti koje dobivamo nakon izračuna funkcije “floor()”. Primijenili smo funkciju “floor()” na dvostruke vrijednosti tipa podataka u ovom kodu:
Primjer 5:
Nakon uključivanja sve tri datoteke zaglavlja ovdje, postavljamo 'namespace std' i 'main()'. Nakon toga, vrijednost '-0.000' umetnuta je u funkciju 'floor()' kao parametar. Također koristimo 'cout()'. Zatim postavljamo “INFINITY” kao parametar funkcije “floor()”. Ispod toga dodajemo '-INFINITY' u parametar funkcije 'floor()'. Na kraju ubacujemo “NAN” kao njegov parametar. Sve te funkcije “floor()” koriste se unutar naredbe “cout”.
Kod 5:
#include#include
#include
korištenjem imenski prostor std ;
int glavni ( )
{
cout << 'Vrijednost je -0,000, a donja je ' << kat ( - 0,000 ) << endl ;
cout << 'Vrijednost je BESKONAČNO, a kat je ' << kat ( BESKONAČNOST ) << endl ;
cout << 'Vrijednost je -INFINITY, a kat je ' << kat ( - BESKONAČNOST ) << endl ;
cout << 'Vrijednost je NaN, a pod je ' << kat ( U ) << endl ;
povratak 0 ;
}
Izlaz:
Vrijednost “-0,000” vraća “-0” nakon izvođenja funkcije “floor()”. “INFINITY” i “-INFINITY” vraćaju “inf” odnosno “-inf”, nakon izvođenja funkcije “floor()”. Također, 'NAN' vraća 'nan' nakon izvođenja funkcije 'floor()'.
Zaključak
Ovdje se detaljno raspravlja o funkciji “floor()” u C++ programiranju. Objasnili smo da funkcija 'floor()' vraća vrijednost koja je manja ili jednaka broju koji je toj funkciji dan kao parametar. Primijenili smo ovu funkciju na cijele brojeve, brojeve s pomičnim brojem i brojeve s dvostrukim podacima u ovom vodiču. Ovdje se detaljno raspravlja o svim primjerima.