Mnoge lagane distribucije Linuxa mogu se koristiti za reinkarnaciju starijih strojeva. Lagani distrosi o kojima će biti riječi u ovom vodiču mogu dati novi život vašim starijim uređajima. Ovisno o vašim zahtjevima, mogu se instalirati i različite aplikacije koje mogu čak poslužiti i kao alternativa vašem trenutnom okruženju. Ovaj vodič raspravlja o sedam najboljih lakih distribucija Linuxa dostupnih 2021.
Top 7 lakih distribucija Linuxa na prvi pogled
- Tiny Core Linux
- Apsolutni Linux
- antiX
- Lubuntu
- LXLE
- Linux Lite
- Bunsenovi laboratoriji
1. Tiny Core Linux
Tiny Core Linux distribucija jedna je od najsitnijih distribucija i dolazi u tri različite veličine.
Najlakše izdanje ove distribucije zove se Core, koje ima samo 11 MB datoteke, ali nema korisničkog sučelja. Druga varijanta je TinyCore, koja je datoteka od 16 MB i dopušta desktop okruženja FLTK i FLWM. Treća varijanta je CorePlus, datoteka od 106 MB koja podržava dva različita okruženja radne površine. Osim toga, verzija za Raspberry Pie dostupna je i za Tiny Core.
Ova distribucija nema drugih aplikacija, osim terminala, osnovnog uređivača teksta i upravitelja povezivanja. Nadalje, upravljačka ploča omogućuje vam konfiguriranje različitih I/O perifernih uređaja.
2. Apsolutni Linux
Absolute Linux je još jedna lagana stolna distribucija koja dolazi s unaprijed instaliranim preglednikom Firefox i paketom LibreOffice. Ova distribucija izgrađena je na Slackware -u i osmišljena je kako bi održavanje učinilo manje složenim, za razliku od matičnog OS -a. Proces instalacije Absolute Linuxa temelji se na tekstu i prilično je brz postupak koji treba slijediti.
Ova distribucija razvijena je kako bi vam pomogla u instaliranju i brisanju programa za stvaranje vlastite distribucije, no možda će vam za to trebati vremena i iskustva s Linuxom.
Apsolutni Linux iznimno je spretan nakon što ga instalirate na sustav. Pružajući korisnicima uobičajene aplikacije, kao što su LibreOffice i lagani upravitelj prozora IceWM, ovaj pogodan OS izuzetno je prikladan za starije strojeve. Apsolutni Linux također sadrži brojne zgodne skripte i pomoćne programe za lakše postavljanje i održavanje instalacijskog procesa. Uz operacijski sustav dolazi i dosta dokumentacije koja pomaže novim korisnicima.
3. antiX
AntiX OS je još jedan izvrstan izbor za stroj s vrlo malo resursa. Ova distribucija koristi IceWM i Rox File Manager s mnoštvom aplikacija. Poput Debiana, antiX koristi vlastita spremišta. Iako ova distribucija dolazi sa Synaptic upraviteljem, instalacijski program metapaketa čini ovu distribuciju prikladnijom za nove korisnike. AntiX distro dolazi s vizualno privlačnim ikonama i elegantnim minimalističkim IceWM upraviteljem prozora. Upravljačka ploča može se koristiti za podešavanje gotovo svih elemenata instalacije, što je još jedna zanimljiva značajka ovog distroa. Na primjer, pomoću prilagođenih modula na upravljačkoj ploči mogu se izmijeniti različite značajke izgleda radne površine, poput teme ili pozadine.
4. Lubuntu
'L' bi u Lubuntuu mogao označavati 'Lagani', jer je ovaj distro dizajniran za Ubuntu korisnike kojima je potreban operacijski sustav koji ne traži resurse. Lubuntu koristi radnu površinu LXQt, koja je lagana u usporedbi s okruženjem Gnome 3. Uz veliki izbor korisnih alata i usluga, Lubuntu dolazi s uredskim paketom i multimedijskim aplikacijama.
Lubuntu je lagani distro koji se fokusira na brzinu. Također dolazi s laganim verzijama popularnih aplikacija. To ne znači da Lubuntuu nedostaju mnoge značajke, a iako se temelji na Ubuntuu, ovaj je distributer moderna Linux distribucija koja preskače sve nepotrebne aplikacije.
Jedna od ključnih značajki Lubuntua je njegova podrška za Ubuntuove upravitelje paketima koji korisnicima omogućuju dobivanje bilo kojeg programa koji podržava Ubuntu.
5. LXLE
LXLE je distribucija Linuxa temeljena na Ubuntu LTS izdanju s radnim okruženjem LXDE. Ova se distribucija uglavnom fokusira na pouzdanost i stabilnost.
LXLE je uglavnom usmjeren na oživljavanje starijih strojeva, a namijenjen je i kao radna površina već spremna za rad, posebno prilagođena trenutnim korisnicima sustava Windows. Ključno područje na koje se programeri usredotočuju je izgled ovog distroa.
Distro nudi potpune aplikacije u nekoliko kategorija, kao što su Internet, audio i video, grafika, radno mjesto, sport itd. LXLE također dolazi s nizom korisnih vremenskih aplikacija zasnovanih na terminalima, kao i grafičkim prednjim dijelom za mnoge skenere virusa pod nazivom Penguin Pills. LXLE je dostupan kao Live Image za 32-bitna i 64-bitna računala, a, slično kao i Lubuntu, specifikacije hardvera su minimalno 512 MB radne memorije stroja, s preporučenih 1 GB.
6. Linux Lite
Linux Lite, također temeljen na Ubuntu, osmišljen je kako bi Linux učinio lakim za korištenje korisnicima Windowsa koji tek prelaze na Linux. Ovaj distro dolazi s preglednikom nalik Firefoxu, VLC-om i LibreOfficeom, sa alatom za kompresiju zRAM memorije koji pomaže sustavu da brže radi na starijim računalima. Postoji čak i poseban uslužni program za ‘Lite Update.’ Ova distribucija zahtijeva najmanje 1,5 GHz procesor za nesmetano funkcioniranje. Linux Lite također podržava više pokretanja.
7. BunsenLabs
Crunchbang, vrlo poznata distribucija zasnovana na Debianu, izričito je namjeravala koristiti što je moguće manje resursa uređaja. Iako je prestao s radom 2013., kako bi nastavili svoje naslijeđe, članovi zajednice Crunchbhang razvili su dva distroa na temelju ove distribucije. Crunchbang ++ jedan je od tih potomaka; međutim, ovaj distributer je sada obustavljen.
No, drugi potomak, BunsenLabs, još uvijek je tu. Najnovije izdanje Bunsenlabsa, Lithium, temelji se na najnovijem stabilnom Debian ažuriranju, s lijepo dizajniranim Openbox upraviteljem prozora i spremištem temeljnih paketa. Ova distribucija dolazi s raznim temama i pozadinama te uključuje izbor desktop aplikacija, pružajući vrlo funkcionalno iskustvo iz kutije.
Sljedeća tablica prikazuje minimalne sistemske zahtjeve za svaku laganu Linux distribuciju o kojoj se govori u ovom članku:
| Distribucija | Min. Zahtjevi RAM -a | Min. CPU zahtjevi | Min. Prostor na disku |
|---|---|---|---|
| Tiny Core Linux | 48 Mb | i486DX | 11 Mb |
| Apsolutni Linux | 64 Mb | Bilo koji Intel ili AMD procesor | 2 Gb |
| antiXAbsolute Linux | 192 Mb | Bilo koji Intel ili AMD procesor | 2,8 Gb |
| Lubuntu | 512 Mb | Pentium 4 ili CPU od 266 Mhz | 3 Gb |
| LXLE | 512 Mb | Pentium 3 | 8 Gb |
| Linux Lite | 512 Mb | 700 Mhz | 2 Gb |
| Bunsenovi laboratoriji | 256 Mb | 256 Mb | 10 Gb |
Zaključak
Mnogi korisnici računala željeli bi imati Linux na svojim sekundarnim uređajima. Iako mnoge distribucije rade glatko na većini strojeva, novija izdanja Linux distribucija postaju vrlo teška za upravljanje, zahtijevaju više memorije i procesorske snage od prethodnika. Srećom, mnoge lagane Linux distribucije mogu dati novi život starijim uređajima. Lagani distributeri manje troše resurse i mogu raditi vrlo učinkovito.
U ovom se članku raspravljalo o različitim laganim distribucijama Linuxa, poput Absolute Linuxa, lagane distribucije za stolna računala koja dolazi s preglednikom Firefox i paketom LibreOffice. AntiX distribucija poznata je kao najbolji izbor za strojeve s vrlo malo resursa. Slično, BunsenLabs pruža najjednostavnije moguće okruženje za stolna računala, a Linux Lite pruža iskustvo nalik Windowsima na operacijskim sustavima Linux. Nadalje, Lubuntu je još jedan odličan izbor za korisnike koji uživaju u korištenju Ubuntua. Zadana radna površina Lubuntu-a temelji se na LXQt-u, koji znatno manje troši resurse od Gnome 3 desktop okruženja. Konačno, LXLE je lagana i omiljena Linux distribucija koja se temelji na LTE izdanju Ubuntua koja je uglavnom usredotočena na stabilnost.