Primjer 1:
Datoteka zaglavlja 'iostream' uključena je u ovaj kod. Ova datoteka zaglavlja se koristi u C++ jer su ulazne ili izlazne funkcije deklarirane u ovoj datoteci zaglavlja. Nakon toga postavljamo prostor imena 'std' i zatim pozivamo funkciju 'main()'. Inicijaliziramo varijablu 'a' kao cjelobrojni tip podataka i zatim postavljamo petlju 'for'. U ovu petlju postavljamo 'a = 0', a uvjet koji ovdje dodajemo je 'a <= 9'. Zatim ga povećavamo u vrijednosti 'a'. U nastavku koristimo uvjet 'if' u koji umećemo 'a == 5' i nakon toga postavljamo naredbu 'nastavi'. Izjave 'nastavi' pomažu preskočiti vrijednost '5' iz ove petlje. Zatim dodajemo “cout” i ispisujemo preostale brojeve. Renderira sve brojeve osim '5' jer smo dodali naredbu 'nastavi'.
Kod 1:
#includekoristeći prostor imena std ;
int glavni ( ) {
int a ;
za ( a = 0 ; a <= 9 ; a ++ ) {
ako ( a == 5 ) {
nastaviti ;
}
cout << 'Broj je' << a << endl ;
}
povratak 0 ;
}
Izlaz:
Ovdje su svi brojevi prikazani, ali je broj '5' preskočen iz ovog izlaza i nije prikazan ovdje jer smo dodali naredbu 'nastavi' za preskakanje broja '5' iz ove petlje.
Primjer 2:
Koristimo naredbu 'continue' unutar petlje 'while'. Kod uključuje datoteku zaglavlja 'iostream' jer su metode ulaza i izlaza deklarirane u ovoj datoteci zaglavlja. Zatim se dodaje prostor imena 'std', a zatim se ovdje poziva funkcija 'main()'. Nakon toga postavljamo “int” i inicijaliziramo cjelobrojnu varijablu s imenom “num”. Nakon toga koristimo petlju “while()” i postavljamo uvjet “num <= 12”.
Ispod toga stavljamo 'if' koji sadrži još jedan uvjet koji je 'num == 7'. Zatim postavljamo “num++” koji će se povećati za jedan u vrijednosti “num”. Nakon toga koristimo naredbu 'nastavi'. Ova izjava 'nastavi' preskače broj '7' iz petlje 'dok'. Dodaje se “cout” i ispisuju se preostali brojevi. Budući da smo umetnuli naredbu 'nastavi', ona prikazuje sve brojeve osim '7'. Nakon toga postavljamo 'num++' da povećamo vrijednost 'num'.
Kod 2:
#includekoristeći prostor imena std ;
int glavni ( ) {
int na jedan = 0 ;
dok ( na jedan <= 12 ) {
ako ( na jedan == 7 ) {
na jedan ++;
nastaviti ;
}
cout << 'Prikazujemo broj pomoću while petlje' << na jedan << endl ;
na jedan ++;
}
povratak 0 ;
}
Izlaz:
Budući da su svi brojevi ispisani u ovoj instanci, broj '7' je izostavljen iz izlaza i nije prikazan budući da je izjava 'nastavi' dodana u petlju za preskakanje broja '7'.
Primjer 3:
Ovu naredbu 'nastavi' dodajemo unutar ugniježđene petlje 'za'. Nakon umetanja datoteke zaglavlja i prostora imena “std”, pozivamo metodu “main()”. Varijable “n1” i “n2” ovdje su deklarirane kao cjelobrojni tip. Sada koristimo 'for' petlju koja sadrži uvjet 'n1 <= 4'. Ispod toga ponovno postavljamo petlju 'for' koja je 'ugniježđena for' petlja. Druga “for” petlja sadrži uvjet koji kaže “n2 <= 4”.
Sada koristimo 'if' u koji dodajemo uvjet i koristimo '&&' operator. Zatim se ovdje dodaje 'nastavi'. Preskače samo one vrijednosti gdje je 'n1' '3' i 'n2' je '3'. Kada su i “n1” i “n2” ”3”, preskače tu iteraciju petlje ovdje. Zatim koristimo 'cout' ispod ovoga za renderiranje preostalih vrijednosti.
Kod 3:
#includekoristeći prostor imena std ;
int glavni ( )
{
int n1 , n2 ;
za ( n1 = 1 ; n1 <= 4 ; n1 ++ ) {
za ( n2 = 1 ; n2 <= 4 ; n2 ++ ) {
ako ( n1 == 3 && n2 == 3 ) {
nastaviti ;
}
cout << 'n1 = ' << n1 << 'n2 = ' << n2 << endl ;
}
}
}
Izlaz:
Budući da je redak 'nastavi' dodan ugniježđenoj petlji za preskakanje iteracije gdje su obje vrijednosti varijable '3', a sve ostale vrijednosti ispisane su ovdje.
Primjer 4:
Varijabla “int” pod nazivom “num_1” inicijalizirana je vrijednošću “1”. Zatim koristimo petlju 'while' i dodajemo uvjet 'num_1 <= 9'. Ispod toga je uključen 'cout' i tamo je postavljen uvjet 'if'. Uvjet “ako” provjerava ostatak broja jednak nuli kada ga podijelimo sa “2”. Ovaj uvjet se dodaje kada želimo provjeriti parni broj u našem kodu. Ispod stavljamo “num_1++” da povećamo vrijednost “num_1”. Ovdje koristimo 'nastavi' da preskočimo parne brojeve iz petlje i ne prikažemo danu poruku za parni broj koji je prisutan u petlji.
Kod 4:
#includekoristeći prostor imena std ;
int glavni ( ) {
int broj_1 = 1 ;
dok ( broj_1 <= 9 ) {
cout << 'Broj je = ' << broj_1 << endl ;
ako ( broj_1 % 2 == 0 ) {
broj_1 ++;
nastaviti ;
}
cout << 'Broj je' << broj_1 << 'što je neparan broj' << endl ;
broj_1 ++;
}
povratak 0 ;
}
Izlaz:
Ovdje možemo vidjeti da su parni brojevi izostavljeni iz izlaza, a poruka za neparni broj prikazana je ovdje samo zbog izjave 'nastavi' koju smo umetnuli u naš kod.
Primjer 5:
U našem zadnjem kodu dobivamo vrijednosti od korisnika koje su manje od “45” i prekidamo korisnički unos kada unesemo negativnu vrijednost i izračunamo zbroj zadanih vrijednosti. Prvo, inicijaliziramo 'zbroj' i 'vrijednost' kao cjelobrojne tipove podataka.
Zatim provjerite je li vrijednost pozitivna ili ne. Zatim primijenite 'zbroj + = vrijednost' ako je vrijednost pozitivna i prikažite poruku 'Unesite broj za zbroj'. Ispod toga koristimo 'cin' da bismo dobili broj i spremili ga u 'vrijednost'. Sada idemo dalje i vidimo je li 'vrijednost > 45'. Ako je ovaj uvjet zadovoljen, moramo izvršiti zadani redak u kojem smo napisali poruku za unos vrijednosti manje od “45”. Zatim dodijelite 'vrijednost = 0' i postavite naredbu continue koja preskače tu vrijednost i dobiva novu vrijednost od korisnika. Nakon toga izračunavamo 'zbroj' i prikazujemo ga. Ovo zbrajanje se vrši kada unesemo negativnu vrijednost.
Kod 5:
#includekoristeći prostor imena std ;
int glavni ( ) {
int zbrajanje = 0 ;
int vrijednost = 0 ;
dok ( vrijednost >= 0 ) {
zbrajanje += vrijednost ;
cout << 'Molimo unesite broj za zbroj: ' ;
jelo >> vrijednost ;
ako ( vrijednost > Četiri pet ) {
cout << 'Broj koji ste ovdje unijeli veći je od 45 pa ga nećemo izračunati' << endl ;
vrijednost = 0 ;
nastaviti ;
}
}
cout << 'Zbroj unesenog broja je ' << zbrajanje << endl ;
povratak 0 ;
}
Izlaz:
Ovaj ishod prikazuje kako naš kod dobiva korisnički unos, primjenjuje zbrajanje i prikazuje poruku kada unesemo vrijednost veću od '45'. Ovdje bismo mogli primijetiti da su vrijednosti veće od '45' preskočene i nisu izračunate u procesu zbrajanja. To je zato što smo primijenili naredbu 'nastavi' na tom mjestu u našem kodu.
Zaključak
Koncept 'nastavak' u C++ programiranju temeljito se proučava u ovom vodiču. Istražili smo kako ova izjava 'nastavi' pomaže u preskakanju željene vrijednosti iz izlaza za renderiranje. Iskoristili smo ovu izjavu 'nastavi' u našim kodeksima i objasnili svaki kod, kao i ishode tih kodova. Koristili smo ovu naredbu 'nastavi' unutar petlje 'za', 'dok' i 'ugniježđene za'.