Primjer 1:
Izvedimo sada neke primjere u kojima koristimo ovu 'Booleovu vrstu podataka' i pokažimo da radi u C++. Naš kod započinjemo dodavanjem datoteka zaglavlja koje su nam potrebne. Prva datoteka zaglavlja koju ovdje dodajemo je “
Nakon toga imamo kod vozača što znači da ovdje dodajemo funkciju 'main()'. Sada deklariramo varijablu 'isBulbOn' s Booleovim tipom podataka 'bool' i ovdje podešavamo 'true'. Ispod toga imamo još jednu Booleovu varijablu pod nazivom 'isBulbOff' u koju dodajemo 'false'. Ovaj pravi i lažni rezultat su '1' i '0', respektivno.
Da bismo provjerili izlaz ovih Booleovih vrijednosti, jednostavno ih ispisujemo pomoću naredbe 'cout'. U ovoj izjavi 'cout' prvo ispisujemo rezultat 'isBulbOn'. Zatim u sljedećem retku ispisujemo rezultat varijable “isBulbOff”. Ovdje se koristi 'endl' tako da pomiče naš pokazivač u sljedeći redak.
Kod 1:
#include
koristeći prostor imena std ;
int glavni ( )
{
bool isBulbOn = pravi ;
bool isBulbOff = lažno ;
cout << 'Žarulja je upaljena ovdje' << jeBulbOn << endl ;
cout << 'Žarulja nije upaljena ovdje' << jeBulbOff ;
}
Izlaz:
Izlaz ovog koda predstavlja rezultat u obrascima '0' i '1' kao što je prikazano u nastavku. Ovdje '1' označava 'točan' rezultat dok '0' označava 'netočan' rezultat. Ovaj rezultat dobivamo upravo zbog tipa podataka 'bool'.
Primjer 2:
Sada deklariramo dvije varijable, 'Pass' i 'Fail', tipa podataka 'bool' unutar glavne nakon uključivanja datoteke zaglavlja na početku ovog koda. Varijabla 'Pass' ovdje je dodijeljena kao 'true', a varijabla 'Fail' dodijeljena je kao 'false'. Sada, 'Pass' vraća '1' kao rezultat, a 'Fail' vraća '0'.
Sada koristimo ove bool varijable u našoj izjavi 'cout' da bismo dobili točan ili lažan rezultat u obliku '1' i '0'. 'Cout' gdje stavljamo 'Pass' vraća '1'. Tamo gdje koristimo 'Fail' vraća '0'. Ovdje dodajemo pet naredbi 'cout', od kojih svaka sadrži Booleovu varijablu.
Kod 2:
#includekoristeći prostor imena std ;
int glavni ( )
{
bool Pass = pravi ;
bool Neuspjeh = lažno ;
cout << 'Postotak je 60' << Proći << endl ;
cout << 'Postotak je 45' << Iznevjeriti << endl ;
cout << 'Postotak je 90' << Proći << endl ;
cout << 'Postotak je 85' << Proći << endl ;
cout << 'Postotak je 33' << Iznevjeriti << endl ;
}
Izlaz:
U ovom izlazu, '1' predstavlja 'točan' rezultat koji je 'Prošao', a '0' predstavlja 'netočan' rezultat koji je 'Pad' u ovom slučaju.
Primjer 3:
U ovom kodu inicijaliziramo tri cjelobrojne varijable koje su 'num_01', 'num_02' i 'a' s vrijednošću '45', '62', odnosno '3'. Nakon toga deklariramo još tri varijable – “b_01”, “b_02” i “b_03” – a to su Booleov tip podataka “bool”. Sada inicijaliziramo “b_01” s uvjetom “num_01 == num_01”. Zatim inicijaliziramo 'b_02' i 'b_03' na isti način kao 'b_01'.
Nakon inicijalizacije svih varijabli, ispisujemo ih zasebno koristeći 'cout' da provjerimo rezultat ovih Booleovih varijabli. Nakon toga, inicijaliziramo varijablu “b_a” tipa podataka “bool” s “true”. Zatim ovdje koristimo naredbu 'if' gdje postavljamo 'b_a' kao uvjet. Sada, ako je ovaj 'b_a' uvjet istinit, izjava nakon 'if' se izvršava. U suprotnom, ovdje će se izvršiti dio 'else'. Nakon toga nastavljamo i inicijaliziramo cjelobrojnu varijablu “num” u kojoj primjenjujemo neke matematičke operacije i prikazujemo rezultat “num”.
Kod 3:
#includekoristeći prostor imena std ;
int glavni ( )
{
int broj_01 = Četiri pet , broj_02 = 62 , a = 3 ;
bool b_01 , b_02 , b_03 ;
b_01 = broj_01 == broj_01 ;
b_02 = broj_01 == broj_02 ;
b_03 = broj_02 > broj_01 ;
cout << 'Odgovor prvog Boola b_01 je = ' <<
b_01 << endl ;
cout << 'Odgovor drugog Boola b_02 je = ' <<
b_02 << endl ;
cout << 'Odgovor trećeg Boola b_03 je = ' <<
b_03 << endl ;
bool b_a = pravi ;
ako ( b_a )
cout << 'Da' << endl ;
drugo
cout << 'Ne' << endl ;
int na jedan = lažno + 7 * a - b_a + pravi ;
cout << na jedan ;
povratak 0 ;
}
Izlaz:
Ovaj ishod pokazuje rezultate operacija koje smo izvršili u našem kodu. Dakle, na ovaj način koristimo ovaj 'Booleov tip podataka' u našim C++ kodovima.
Primjer 4:
Ovdje upisujemo 'isHotDay' kao 'bool' varijablu i inicijaliziramo je s 'false'. Sada koristimo naredbu “if” i prosljeđujemo “isHotDay” kao uvjet. Naredba koja slijedi nakon 'if' sada se izvršava ako je uvjet 'isHotDay' zadovoljen. U suprotnom, dio 'drugo' pokrenut će se u ovoj točki.
Sada imamo Booleovu varijablu 'DoTask' i postavili smo je na 'true'. Štoviše, također inicijaliziramo varijablu “int” pod nazivom “Task_count”. Nakon toga postavljamo petlju 'while()'. U ovoj petlji 'while()' kao uvjet stavljamo 'DoTask'. Unutar while petlje pišemo “Task_count++” što povećava vrijednost “Task_count” za 1.
Kada se ova naredba izvrši, vrijednost “Task_count” povećava se za 1. Zatim se izvršava sljedeća naredba “cout”. Nakon toga ponovno postavljamo uvjet koji glasi “Task_count < 9” i taj uvjet dodjeljujemo varijabli “DoTask”. Ova petlja radi sve dok “Task_count” nije manji od “9”.
Kod 4:
#includekoristeći prostor imena std ;
int glavni ( ) {
bool je HotDay = lažno ;
ako ( isHotDay ) {
cout << 'Vruć je dan!' << endl ;
} drugo {
cout << 'Nije vruć dan' << endl ;
}
bool DoTask = pravi ;
int Broj_zadataka = 0 ;
dok ( DoTask ) {
Broj_zadataka ++;
cout << 'Zadatak se nastavlja ovdje' << Broj_zadataka << endl ;
DoTask = ( Broj_zadataka < 9 ) ;
}
povratak 0 ;
}
Izlaz:
Ovaj izlaz prikazuje rezultat svake akcije koju smo proveli kroz naš kod. Stoga, također koristimo ovaj 'Booleov tip podataka' u našim C++ kodovima na ovaj način.
Primjer 5:
Sada idemo prema posljednjem primjeru ovog vodiča. Ovdje uzimamo tri jedinstvene Booleove varijable i ispisujemo obje. Nakon toga primjenjujemo operatore 'I', 'ILI' i 'NE' na ove Booleove varijable. Također, rezultat svih operacija pohranjen je u Boolean obliku jer smo dodali “bool” sa svim varijablama u kojima je pohranjen rezultat ovih operacija. Nakon toga ponovno ispisujemo ishod ovih operacija u Booleovu.
Kod 5:
#includekoristeći prostor imena std ;
int glavni ( )
{
bool vrijednost_1 = pravi ;
bool vrijednost_2 = lažno ;
bool vrijednost_3 = pravi ;
cout << 'vrijednost_1 je ' << vrijednost_1 << endl ;
cout << 'vrijednost_2 je ' << vrijednost_2 << endl ;
cout << 'vrijednost_3 je ' << vrijednost_3 << endl << endl ;
bool ishod_1 = ( vrijednost_1 || vrijednost_3 ) && vrijednost_1 ;
bool ishod_2 = vrijednost_1 && vrijednost_2 ;
bool ishod_3 = vrijednost_2 || vrijednost_3 ;
bool ishod_4 = ! vrijednost_3 ;
bool ishod_5 = ! vrijednost_2 ;
bool ishod_6 = ! vrijednost_1 ;
cout << 'Rezultat 1 je = ' << ishod_1 << endl ;
cout << 'Rezultat 2 je = ' << ishod_2 << endl ;
cout << 'Rezultat 3 je = ' << ishod_3 << endl ;
cout << 'Rezultat 4 je = ' << ishod_4 << endl ;
cout << 'Rezultat 5 je = ' << ishod_5 << endl ;
cout << 'Rezultat 6 je = ' << ishod_6 << endl ;
}
Izlaz:
Evo ishoda. Mogli bismo primijetiti da se rezultat svake operacije prikazuje u obliku '0' i '1' jer se koristi tip podataka 'bool'.
Zaključak
U ovom vodiču smo pokazali kako se Boolean tip podataka koristi u C++ i koji je ishod Boolean tipa podataka. Istražili smo primjere u kojima smo koristili ovu Booleovu vrstu podataka. Vidjeli smo da je ovaj Booleov tip podataka učinkovit i jednostavan, ali ga je bitno pažljivo koristiti kako biste spriječili pogreške.